Skip to main content

TAN EDUKASAUN FRAKU, POVU SEI HURLELE GOVERNU


Kona-ba relasaun entre Lian Materna, ho Eskola Privadu no Eskola Públiku. Sira kuaze laiha relasaun. Primeiru, Lian Materna identífiku hanesan meius ida relevante liu ba Timor-Leste ne'ebé opta lian haat (Tetun ho Portuguese) hanesan Lian Ofisiál no Lian (Ingles ho Indonézia) hanesan Lian Serbisu nian, ho dialetu sira ne'ebé ita ko'alia loron-loron (hanaran lian materna).

Segundu, Eskola Privadu ho Eskola Públiku nia dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Opsaun ba inan-aman sira atu haruka sira nia oan ba eskola privadu ka eskola públiku iha relasaun maka'as ho kualidade edukasaun iha ita nia rain. Governu nia tratamentu ba eskola grupu rua ne'e mos iha relasaun ho kualidade edukasaun iha Timor-Leste.

Parte importante ne'ebé presiza atu haree maka númeru alunu (estudante) sira iha eskola públiku kompara ho númeru alunu sira iha eskola privadu. Númeru alunu sira iha eskola públiku a'as liu kompara ho eskola privadu. Maibe kualidade edukasaun ba alunu sira hotu, loloos ne'e tenki hanesan de'it, tanba rua (eskola privadu no públiku) ne'e hotu Timor-Leste nia futuru no sira mak sei kontinua obra ne'ebé jerasaun tuan sira husik hela.

Fenomena eskola internasional ho eskola privadu mak fornese kualidade edukasaun a'as, tenke haree hanesan aspeitu pozitivu hodi estimula kualidade eskola públiku, labele haree hanesan oposizasaun ba malu, liu-liu opozisaun entre lider politiku sira.

Asuntu ne'ebé tenki evita mak Privatizasaun no Komersializasaun Edukasaun iha Timor-Leste ne'ebé buras tanba aproveita situasaun: Governu falla atu hasa'e kualidade eskola públiku.

Ha'u hakarak enfaze katak (kualidade eskola públiku menus la'os kauza husi aplika Lian Materna), maibe iha fatór barak ne'ebé presiza tau ba konsiderasaun. Fatór dominante liu mak Investimentu Governu nian ba Seitór Edukasaun menus liu kompara ho seitór Infrastruktura. Prezidente Ruak halo deklarasaun ne'ebé forte iha Konferensia Edukasaun semana kotuk, kestiona Finansiamentu Edukasaun Timor-Leste nian menus liu kompara ho Nasaun sira ne'ebé maiske nia edukasaun di'ak ona, maibe nafatin tau osan bo'ot ba seitór edukasaun.

Atu hasa'e kualidade eskola públiku, Governu tenki investe iha pilár tolu edukasaun nian; ALUNU, PROFESSOR (MESTRE/A) NO ESKOLA. Pilár tolu ne'e hotu interligadu no interdependensia, labele investe de'it iha mákina Ministériu Edukasaun (ME) nian, tanba produtu husi mákina ME mak kualidade eskola públiku, bainhira produtu ne'e la di'ak, kredibilidade ME nian mos tun.

Ha'u iha esperansa katak Governu foun ida ne'ebé atu mai sei halo reforma maka'as, investe maka'as iha kualidade eskola públiku atu nune'e labele iha tan ona 'Istoria Dois' sira katak Oan Elite ba Eskola Elite nian, Povu nia Oan ba Eskola Povu nian, tanba Povu nian ne'e mak ida Kualidade Laiha ne'e. Hasa'e kualidade eskola públiku sei halakon Privatizasaun no Komersializasaun Edukasaun iha Timor-Leste.

Atu nune'e, ema hotu sei la tuda tan fatuk ba Lian Materna, tanba hatene Portuguese ho Ingles la'os kestaun tanba lian materna, maibe husik ba tempu mak sei deside no husik ba investimentu iha edukasaun mak sei deside no husik ba avansu iha tekonolojia informasaun e komunikasaun mak sei deside.

Se loron-loron labarik sira haree (nonton) programa TV Indonézia nian, tanba atrativu liu, konserteja Lian Indonesia mak sei popular liu kompara ho lian Portuguese ne'ebé OBRIGATÓRIU maibe LAIHA INVESTIMENTU no LA ATRATIVU,  no Tetun mos sei la dezenvolve tanba hateten dehan Tetun mak identidade Maubere oan nian, maibe nia povu sira hamutuk nega tiha, e hetok ba haksesuk-malu fali lian Nasaun seluk nian, haluha tiha haksesuk malu atu dezenvolve lian Tetun nebe mak identidade Timor nian e identidade Maubere oan nian.


Hakerek husi: Sr. João Pequinho (Diretór iha NGO Forum Tau Matan no ADTL)


Nota: Títulu ba artigu ne'e blogger mak tau. 

Comments