Skip to main content

Liafuan FIRAKU no KALADI nia Orijen

Let's Be Smart

Liafuan orijen "firaku no kaladi" mai husi lian portugues katak "Vira o Cu no Calado/Caladinho)

Uluk iha tempu kolonizasaun Portugal sira nian, kolonialista sira mai haruka halo servisu obrigatoriu (kerja paksa) Timor Oan sira (tantu husi parte leste no oeste) hodi servisu ba sira.

Istoria FIRAKU no KALADI

Wainhira kolonialista sira mai haruka halo servisu obrigatoriu ba Timoroan sira husi parte rai ulun dalaruma sira fila kotuk/dulas kidun/vira o cu ba kolonialista sira. Baibain ema dehan ulun toos ka fila kotuk de'it.
Maibe
Wainhira kolonialista sira haruka halo servisu obrigatoriu ba Timoroan sira husi parte rai ikun sira nonok/calado/caladinho ba kolonialista sira. Baibain ema ema dehan badinas (talk less and do more).

Entaun iha tempu ne'eba kolonialista sira ko'alia liafuan VIRA O CU ba Timoroan sira husi parte rai ulun tanba la halo tuir saida mak kolonialista sira haruka no CALADO/CALADINHO ba Timoroan sira husi parte rai ikun tanba nonok no badinas. Tanba tempu no evolusaun ba liafuan rua ne'e ikus mai sai fali FIRAKU no KALADI ne'ebé ita hotu hatene ohin loron.

Tan de'it liafuan rua ne'e, ikus mai Timor Leste hasoru konflitu boot iha tinan 2006/2007. Maibe, foti ida ne'e sai hanesan LISAUN boot ba Timoroan hotu atu sai maduru (dewasa/mature) liu tan, atu nune'e evita hodi labele mosu tan problema ne'ebe mak hanesan iha aban-bain-rua (futuru). Se liafuan rua ne'e sei sensitivu iha Timoroan balun nia tilun/hanoin, ne'e hatudu katak ema ne'e sei iha hanoin ne'ebe klot/ki'ik, seidauk iha koñesimentu ne'ebe klean atu análize no seidauk maduru hodi haree situasaun. Agora la'os tempu hatudu liman o husi rai ulun ka rai ikun, maibe agora tempu atu Timoroan sira dezenvolve rai Timor-Leste hodi tau a'as rai Timor-Leste nia dignidade iha mundu nia oin. 

                       "Agora tempu atu DEZENVOLVE la'os atu DESTROI" 
                 "Tau a'as dignidade rai Timor-Leste iha mundu rai klaran"
          "Laiha tan liafuan FIRAKU no KALADI iha Timoroan sira nia hanoin"
         

Laiha intensaun halo difamasaun MAIBE ida ne'e hanesan informasaun/materia ba sani na'in sira.

(REFERENSIA : husi professora ba Língua Portuguesa nian iha eskola SAGRADO CORAÇÃO DE JESUS, Bekora, momentu ha'u sei estuda iha eskola refere)

Hakerek husi: André Jacinto Faria 

Comments

Popular posts from this blog

TAN EDUKASAUN FRAKU, POVU SEI HURLELE GOVERNU

Kona-ba relasaun entre Lian Materna, ho Eskola Privadu no Eskola Públiku. Sira kuaze laiha relasaun. Primeiru, Lian Materna identífiku hanesan meius ida relevante liu ba Timor-Leste ne'ebé opta lian haat (Tetun ho Portuguese) hanesan Lian Ofisiál no Lian (Ingles ho Indonézia) hanesan Lian Serbisu nian, ho dialetu sira ne'ebé ita ko'alia loron-loron (hanaran lian materna). Segundu, Eskola Privadu ho Eskola Públiku nia dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Opsaun ba inan-aman sira atu haruka sira nia oan ba eskola privadu ka eskola públiku iha relasaun maka'as ho kualidade edukasaun iha ita nia rain. Governu nia tratamentu ba eskola grupu rua ne'e mos iha relasaun ho kualidade edukasaun iha Timor-Leste. Parte importante ne'ebé presiza atu haree maka númeru alunu (estudante) sira iha eskola públiku kompara ho númeru alunu sira iha eskola privadu. Númeru alunu sira iha eskola públiku a'as liu kompara ho eskola privadu. Maibe kualidade edukasaun ba alunu ...